Dragi čitatelju!
Dobro došao na stranice župe sv. Margarete koja poziva u svoje krilo. Odakle god ti pogled krene, završit će na njenom crveno obojanom tornju koji kao da priča o danima krvave dubravske povijesti.
Župna crkva sv. Margarete svoju povijest započinje još davne 1094. godine kad je ugarski kralj Ladislav biskupu zagrebačkom Duhu darovao posjed Dubravu sa zemljom i šumom koja joj pripada.
1269. g se prvi puta spominje građenje crkve koja je bila dio tvrđe okružene s devet kula čineći tako biskupski grad. U njoj su se održali brojni crkveni sabori, a posebno je zapamtila onaj na kojem je Ivan Zapolja proglašen kraljem. Njena crvena boja svjedoči o krvavoj bitci s Turcima u kojoj je poginulo mnogo naroda i u kojoj je grad razoren. Današnja crkva sagrađena je oko 1500. godine, od cigle s jakim zidovima i oslikanim stropom. Bila su tu i dva kora te propovjedaonica. Glavni oltar posvećen sv. Margareti bio je oštećen pa je 1683. g podignut novi i nabavljena je nova slika sv. Margarete, koja se prikazuje s palmom u ruci što je znak njena mučeništva i đavlom kojeg drži na lancu. Oko crkve se nalazilo groblje do 1781. g kada je carica Marija Terezija zabranila sahrane oko crkava u središtima mjesta. Uz župnu crkvu tu su i kapela sv. Martina, kapela sv. Benedikta, kapela Trpećeg Isusa, koje zaokružuju dubravsko područje, te brojne kapele i križevi po selima oko Dubrave. Župnikovalo je tridesetak župnika i kapelana među kojima posebno treba spomenuti Josipa Galjufa, kasnijeg biskupa zagrebačkog i Andriju Palmovića, kapelana i pjesnika.
Danas crkvu sv. Margarete krasi glavni oltar posvećen sv. Margareti, te bočni oltar sv. Marije s Isusom i sv. Josipa. Rađeni su u baroknom stilu. U bočnim kapelama nalazi se oltar sv. Antuna pustinjaka kojeg mještani posebno štuju kao zaštitnika domaćih životinja i blaga i oltar sv. Križa kojeg nadvisuje kip sv. Valentina čiji se spomendan slavi i kojeg mještani zazivaju u zaštitu.
